際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Strahovi i fobije kod djece

Download as PPTX, PDF
Djeji vrti Medenjak
Djeji vrti Medenjak

to uiniti kad se Va邸e dijete boji? Kako mu pomoi i kako sprijeiti da se strah pretvori u fobiju - osjeaj puno trajniji i puno intenzivniji od djejeg straha?

1 of 11
Downloaded 24 times
Strahovi i fobije kod djece to uiniti kad se dijete pla邸i?
Strahovi svi, od najmlaeg djeteta do najstarije odrasle osobe, s vremena na vrijeme osjeaju strah ili anksioznost iako takvi osjeaji nisu ugodni, oni su posve normalni, a u djejem 転ivotu ak i nu転ni za budue snala転enje u uznemirujuim iskustvima i izazovnim situacijama u 転ivotu
Anksioznost anksioznost definiramo kao kompleksno, neugodno uvstvo tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti koje se obino pojavljuje iako sigurnost ili dobrobit osobe nije neposredno ugro転ena, ali se prijetnja koju osoba osjea ini stvarnom velika razina anksioznosti ini nas spremnima za bijeg iz situacije brzo i odmah, srce nam ubrzano udara, tijelo se poinje znojiti, a u trbuhu osjeamo napetost mala razina anksioznosti mo転e nam pomoi da ostanemo oprezni i fokusirani
Anksioznost kod djece anksioznost zbog odreenih stvari mo転e biti i koristan osjeaj kod djece, jer su na taj nain oprezna i pona邸aju se na nain koji uva njihovu sigurnost (npr. djeca koja se pla邸e vatre, nee se igrati 邸ibicama) Priroda anksioznosti i straha mijenja se tokom djetetova razvoja: bebe osjeaju anksioznost pred strancima te se stisnu uz roditelje kad su suoeni s osobama koje ne prepoznaju djeca od 10 do 18 mjeseci osjeaju separacijsku anksioznost, te postaju razdra転ljiva kad jedan ili oba roditelja napuste prostoriju djeca od 4 do 6 godina su anksiozna zbog stvari koje nemaju osnovu u realnosti, poput udovi邸ta i duhova djeca od 7 do 12 godina anksiozna su zbog realnih moguih dogaaja, poput mogue tjelesne ozlijede ili prirodne katastrofe
Znakovi anksioznosti Neki od znakova da je dijete anksiozno ili upla邸eno mogu biti: dijete se stisne uz roditelja postaje impulzivno ili uznemireno ima nervozne pokrete, poput povremenih trzaja ili tikova ima problema s odlaskom na spavanje i/ili spava puno du転e nego obino znoje mu se ruke srce mu ubrzano kuca i ubrzano di邸e boli ga glava ili trbuh ima munine
osim ovih znakova, roditelji obino mogu zapaziti kada je njihovom djetetu te邸ko zbog neega u tim sluajevima, suosjeajnost je uvijek od pomoi, a ponekad samo razgovor o strahu mo転e pomoi djetetu da ga prevlada
to je fobija? kada anksioznost i strah ne prestaju, problemi postaju vei u nekim sluajevima, strah postaje vei tokom vremena i javlja se puno e邸e; anksioznost postaje fobija strah koji je ekstreman, te転ak i stalan s fobijama se vrlo te邸ko nositi, kako djetetu, tako i ostatku njegove okoline, pogotovo kad je uzrok fobije te邸ko izbjegavati (npr. fobija od grmljavine) fobije su jedan od glavnih razloga zbog kojih se djecu upuuje psiholozima i psihijatrima
Kako pomoi svom djetetu? roditelji mogu pomoi djetetu da razvije vje邸tine i samopouzdanje za prevladavanje straha kako se on ne bi pretvorio u fobiju Kako biste pomogli djetetu u suoavanju sa strahom i anksioznosti: Shvatite da je strah stvaran! Koliko god se bezazlen Vama inio, shvatite da je on stvaran Va邸em djetetu. Razgovor o strahu poma転e i istjeruje negativne emocije. Ukoliko razgovarate o objektu straha, njegova mo se smanjuje. Nikad ne umanjujte snagu straha tjerajui dijete da ga prevlada. Ako ka転ete: Ne budi smije邸an, nema udovi邸ta ispod kreveta!, mo転da ete natjerati dijete da legne u krevet, ali to nee umanjiti njegov strah.
Kako pomoi svom djetetu? Nemojte izbjegavati izvor straha. Ukoliko se dijete pla邸i pasa, nemojte prelaziti na drugu stranu ulice da biste izbjegli susret s njim. To e uvrstiti uvjerenje da se pasa treba pla邸iti te da ih treba izbjegavati. Omoguite djetetu da uz Vas, sigurno i nje転no, proe pokraj objekta straha! to je vi邸e takvih sigurnih i pozitivnih susreta s objektom straha, osjeaj straha bit e manji. Nauite dijete da procjeni stupanj straha. Ukoliko dijete mo転e zamisliti strah na skali od 1 do 10, moi e i primijetiti kad se on pone smanjivati. Mlaa djeca Vam mogu rei koliko su puna straha, pri emu e do koljena znaiti manji intenzitet straha od do trbuha (srednji intenzitet) ili do glave (najjai intenzitet).
Kako pomoi svom djetetu? Uite dijete tehnike suoavanja sa strahom. Najjednostavniji nain je da postavite sebe kao sigurnu bazu od koje dijete kree prema objektu straha. Kad se osjeti ustra邸enim, vraa se kod Vas, nakon ega ponovno kree prema objektu straha, pribli転avajui mu se 邸to bli転e (onoliko koliko mu osjeaj dopu邸ta). Pritom si mo転e ponavljati rijei Ja to mogu ili Sve je u redu. Poma転u i tehnike relaksacije, ukljuujui i vizualizaciju neeg 邸to dijete voli (dok je blizu objekta straha, zami邸lja da se igra na pla転i ili da lebdi na oblaku). Korisno je duboko disanje (pri emu mo転ete skupa zami邸ljati da su plua baloni koje treba polako puniti i prazniti).
Hvala na pa転nji!

More Related Content

Strahovi i fobije kod djece

  • 1. Strahovi i fobije kod djece to uiniti kad se dijete pla邸i?
  • 2. Strahovi svi, od najmlaeg djeteta do najstarije odrasle osobe, s vremena na vrijeme osjeaju strah ili anksioznost iako takvi osjeaji nisu ugodni, oni su posve normalni, a u djejem 転ivotu ak i nu転ni za budue snala転enje u uznemirujuim iskustvima i izazovnim situacijama u 転ivotu
  • 3. Anksioznost anksioznost definiramo kao kompleksno, neugodno uvstvo tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti koje se obino pojavljuje iako sigurnost ili dobrobit osobe nije neposredno ugro転ena, ali se prijetnja koju osoba osjea ini stvarnom velika razina anksioznosti ini nas spremnima za bijeg iz situacije brzo i odmah, srce nam ubrzano udara, tijelo se poinje znojiti, a u trbuhu osjeamo napetost mala razina anksioznosti mo転e nam pomoi da ostanemo oprezni i fokusirani
  • 4. Anksioznost kod djece anksioznost zbog odreenih stvari mo転e biti i koristan osjeaj kod djece, jer su na taj nain oprezna i pona邸aju se na nain koji uva njihovu sigurnost (npr. djeca koja se pla邸e vatre, nee se igrati 邸ibicama) Priroda anksioznosti i straha mijenja se tokom djetetova razvoja: bebe osjeaju anksioznost pred strancima te se stisnu uz roditelje kad su suoeni s osobama koje ne prepoznaju djeca od 10 do 18 mjeseci osjeaju separacijsku anksioznost, te postaju razdra転ljiva kad jedan ili oba roditelja napuste prostoriju djeca od 4 do 6 godina su anksiozna zbog stvari koje nemaju osnovu u realnosti, poput udovi邸ta i duhova djeca od 7 do 12 godina anksiozna su zbog realnih moguih dogaaja, poput mogue tjelesne ozlijede ili prirodne katastrofe
  • 5. Znakovi anksioznosti Neki od znakova da je dijete anksiozno ili upla邸eno mogu biti: dijete se stisne uz roditelja postaje impulzivno ili uznemireno ima nervozne pokrete, poput povremenih trzaja ili tikova ima problema s odlaskom na spavanje i/ili spava puno du転e nego obino znoje mu se ruke srce mu ubrzano kuca i ubrzano di邸e boli ga glava ili trbuh ima munine
  • 6. osim ovih znakova, roditelji obino mogu zapaziti kada je njihovom djetetu te邸ko zbog neega u tim sluajevima, suosjeajnost je uvijek od pomoi, a ponekad samo razgovor o strahu mo転e pomoi djetetu da ga prevlada
  • 7. to je fobija? kada anksioznost i strah ne prestaju, problemi postaju vei u nekim sluajevima, strah postaje vei tokom vremena i javlja se puno e邸e; anksioznost postaje fobija strah koji je ekstreman, te転ak i stalan s fobijama se vrlo te邸ko nositi, kako djetetu, tako i ostatku njegove okoline, pogotovo kad je uzrok fobije te邸ko izbjegavati (npr. fobija od grmljavine) fobije su jedan od glavnih razloga zbog kojih se djecu upuuje psiholozima i psihijatrima
  • 8. Kako pomoi svom djetetu? roditelji mogu pomoi djetetu da razvije vje邸tine i samopouzdanje za prevladavanje straha kako se on ne bi pretvorio u fobiju Kako biste pomogli djetetu u suoavanju sa strahom i anksioznosti: Shvatite da je strah stvaran! Koliko god se bezazlen Vama inio, shvatite da je on stvaran Va邸em djetetu. Razgovor o strahu poma転e i istjeruje negativne emocije. Ukoliko razgovarate o objektu straha, njegova mo se smanjuje. Nikad ne umanjujte snagu straha tjerajui dijete da ga prevlada. Ako ka転ete: Ne budi smije邸an, nema udovi邸ta ispod kreveta!, mo転da ete natjerati dijete da legne u krevet, ali to nee umanjiti njegov strah.
  • 9. Kako pomoi svom djetetu? Nemojte izbjegavati izvor straha. Ukoliko se dijete pla邸i pasa, nemojte prelaziti na drugu stranu ulice da biste izbjegli susret s njim. To e uvrstiti uvjerenje da se pasa treba pla邸iti te da ih treba izbjegavati. Omoguite djetetu da uz Vas, sigurno i nje転no, proe pokraj objekta straha! to je vi邸e takvih sigurnih i pozitivnih susreta s objektom straha, osjeaj straha bit e manji. Nauite dijete da procjeni stupanj straha. Ukoliko dijete mo転e zamisliti strah na skali od 1 do 10, moi e i primijetiti kad se on pone smanjivati. Mlaa djeca Vam mogu rei koliko su puna straha, pri emu e do koljena znaiti manji intenzitet straha od do trbuha (srednji intenzitet) ili do glave (najjai intenzitet).
  • 10. Kako pomoi svom djetetu? Uite dijete tehnike suoavanja sa strahom. Najjednostavniji nain je da postavite sebe kao sigurnu bazu od koje dijete kree prema objektu straha. Kad se osjeti ustra邸enim, vraa se kod Vas, nakon ega ponovno kree prema objektu straha, pribli転avajui mu se 邸to bli転e (onoliko koliko mu osjeaj dopu邸ta). Pritom si mo転e ponavljati rijei Ja to mogu ili Sve je u redu. Poma転u i tehnike relaksacije, ukljuujui i vizualizaciju neeg 邸to dijete voli (dok je blizu objekta straha, zami邸lja da se igra na pla転i ili da lebdi na oblaku). Korisno je duboko disanje (pri emu mo転ete skupa zami邸ljati da su plua baloni koje treba polako puniti i prazniti).