際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
BROJNI SISTEMI
Brojni sistemi
 Brojni sistemi predstavljaju nain prikazivanja bilo kog broja pomou niza
simbola koji se nazivaju cifre brojnog sistema.
 Brojni sistem sastoji se od:
 skupa cifara
 pravila za pisanje cifara.
BROJNI SISTEMI
Nepozicione Pozicione
Nepozicioni brojni sistem
 Nepozicioni brojni sistemi su oni kod kojih znaenje pojedine cifre ne zavisi
od njenog polo転aja u zapisanom broju.
 Najpoznatiji nepozicioni brojni sistem, koji se i danas upotrebljava, je sistem
rimskih brojeva.
 On se sastoji od sledeih cifara:
cifra I V X L C D M
vrednost 1 5 10 50 100 500 1000
Nepozicioni brojni sistem
 Pravila za njihovo zapisivanje su:
 ako nekoliko jednakih cifara stoji jedna uz drugu, onda im se vrednosti
sabiraju (npr. XXX znai X + X + X, tj. zapisan je broj 30);
 ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s veom
vredno邸u, onda se njihove vrednosti sabiraju (npr. XVI znai X + V + I, tj.
zapisan je broj 16);
 ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s manjom
vredno邸u, onda se njena vrednost oduzima od desno napisane cifre (npr. XC
znai C  X, tj. zapisan je broj 90).
Poziconi brojni sistemi
 su sistemi zapisivanja brojeva u kojima vrednost broja zavisi od:
 cifara upotrebljenih za sapisivanje broja
 pozicije svake cifre
Svaki pozicioni brojni sistem ima svoju osnovu (bazu) i cifre
Poziconi brojni sistemi
 Osnova pozicionog brojnog sistema mo転e biti bilo koji broj, ali su uz dekadni
brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi:
 binarni
 oktalni
 heksadekadni
Brojni sistem Osnova Cifre
Najvea
cifra
DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9
BINARNI 2 0, 1 1
OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7
HEKSADEKADNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F F
Binarni brojni sistem
 je sistem u kome se za predstavljanje brojeva koriste samo dve cifre: 0 i 1.
 To je sistem pomou kojeg rade raunari.
 U odredjenom trenutku elektrino kolo mo転e biti aktivno ili ne; ukljuen ili
iskljuen; uredjaj mo転e biti pod naponom ili ne; estica mo転e biti
namagnetisan ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
Dekadni brojni sistem
 Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomou kojih zapisujemo brojeve
su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9.
 To je sistem u kojem mi od davnih vremena pa sve do danas raunamo, a
razlog je jednostavan  ovek je poeo raunati uz pomo 10 prstiju na
rukama.
Prevoenje brojeva iz
jednog zapisa u drugi
binarni dekadni
1001101 2 = 1  26
+ 0  25
+ 0  24
+ 1  23
+ 1  22
+ 0  21
+ 1  20
=
= 26
+ 23
+ 22
+ 20
=
= 64 + 8 + 4 + 1 =
= 77 10
dekadni binarni
(10)1. 77 ? 77 : 2 38
38: 2 19
19: 2 9
9: 2 4
4: 2 2
2:1 1
1: 2 0







0
1
1
1
0
0
1
Zaustavljamo se kada dobijemo 0 kao rezultat deljenja.
Preostaje nam da dobijene ostatke prepi邸emo (odozdo prema gore):
 (10) 2
77 1001101
dekadni heksadekadni
6718: 16 = 419
14 = 
419: 16 = 26
3
26: 16 = 1
10 = 
1: 16 = 0
1
6718 10 = 13 16
6718 10 =? 16
Raunske operacija sa
binarnim brojevima
Sabiranje binarnih brojeva
 Binarno sabiranje obavlja se na isti nain kao i decimalno sabiranje s tom
razlikom 邸to se prenos na sledee znaajno mesto obavlja nakon postignutog
zbira 1+1.
 Ovo pravilo mo転emo prikazati i tabelom:
X Y X+Y Prenos
0 0 0 0
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 0 1
Sabiranje binarnih brojeva
Oduzimanje binarnih brojeva
 Binarno oduzimanje se obavlja kao i decimalno oduzimanje, osim 邸to se
pozajmljuje 1 od bita vee te転ine.
 Ovo pravilo takodje mo転emo prikazati i tabelom:
X Y X-Y Pozajmica
0 0 0 0
0 1 1 1
1 0 1 0
1 1 0 0
Oduzimanje binarnih brojeva
Mno転enje binarnih brojeva
 Mno転enje se obavlja tako 邸to se drugi inilac mno転i svakom cifrom prvog
inioca a potom se parcijalni proizvodi, pomereni za po jedno mesto u levo,
sabiraju.
 Ovo se mo転e prikazati I tabelom:
X Y X*Y
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Mno転enje binarnih brojeva
Deljenje binarnih brojeva
 Deljenje binarnih brojeva se vr邸i po istim pravilima kao i deljenje decimalnih
brojeva, s tim sto se mora uzeti u obzir da se radi o brojno sistemu sa
osnovom 2.
 Deljenje se obavlja tako 邸to se grupa cifara deljenika podeli deliocem,
dobijeni rezultat se pomno転i deliocem, potpi邸e ispod grupe cifara i primeni
binarno oduzimanje, spustiti sledeu cifru deljenika a zatim postupak
ponavljati sve dok se ne dobije potpisani binarni broj koji je manji od delioca.
Deljenje binarnih brojeva

More Related Content

What's hot (20)

Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi   nemetali,pdfHemijski elementi u prirodi   nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Biljana Ristic
Matematika radni-listovi-draganic487
Matematika radni-listovi-draganic487Matematika radni-listovi-draganic487
Matematika radni-listovi-draganic487
Aleksandra Jakovljevic
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
vvlivvli
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
verica1979
Skupovi
Skupovi Skupovi
Skupovi
mirjana ra邸i miti
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
Gordana Janevska
1. Struktura atoma i PSE.pdf
1. Struktura atoma i PSE.pdf1. Struktura atoma i PSE.pdf
1. Struktura atoma i PSE.pdf
VladaKraljevic
邸Ta je algoritam i programiranje
邸Ta je algoritam i programiranje邸Ta je algoritam i programiranje
邸Ta je algoritam i programiranje
Suzana Miljkovi
Merenje vremena
Merenje vremenaMerenje vremena
Merenje vremena
Nata邸a Jovanov
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine i
Gordana Janevska
Pu邸enje i zdravlje
Pu邸enje i zdravljePu邸enje i zdravlje
Pu邸enje i zdravlje
dancenatasa
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
mirjanamitic18
Monosaharidi
MonosaharidiMonosaharidi
Monosaharidi
DraganGrujic6
Redosled racunskih operacija
Redosled racunskih operacijaRedosled racunskih operacija
Redosled racunskih operacija
Ivica Zupanjac
3. osobine zivih bica
3. osobine zivih bica3. osobine zivih bica
3. osobine zivih bica
Olivera Lui
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.casOciju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Aleksandar Mijalkovi
Analiza i sinteza
Analiza i sintezaAnaliza i sinteza
Analiza i sinteza
saculatac
仆舒亠舒
仆舒亠舒仆舒亠舒
仆舒亠舒
sanja andjelkovic
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi   nemetali,pdfHemijski elementi u prirodi   nemetali,pdf
Hemijski elementi u prirodi nemetali,pdf
Biljana Ristic
Matematika radni-listovi-draganic487
Matematika radni-listovi-draganic487Matematika radni-listovi-draganic487
Matematika radni-listovi-draganic487
Aleksandra Jakovljevic
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
vvlivvli
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
亟亳亞亳舒仍仆亳 亠舒亳 亳 亰亟舒于亠.Pptm
verica1979
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
亟仂仗仆从舒 仆舒舒于舒, 亠于亳 舒亰亠亟
Gordana Janevska
1. Struktura atoma i PSE.pdf
1. Struktura atoma i PSE.pdf1. Struktura atoma i PSE.pdf
1. Struktura atoma i PSE.pdf
VladaKraljevic
邸Ta je algoritam i programiranje
邸Ta je algoritam i programiranje邸Ta je algoritam i programiranje
邸Ta je algoritam i programiranje
Suzana Miljkovi
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine i
Gordana Janevska
Pu邸enje i zdravlje
Pu邸enje i zdravljePu邸enje i zdravlje
Pu邸enje i zdravlje
dancenatasa
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
mirjanamitic18
Redosled racunskih operacija
Redosled racunskih operacijaRedosled racunskih operacija
Redosled racunskih operacija
Ivica Zupanjac
3. osobine zivih bica
3. osobine zivih bica3. osobine zivih bica
3. osobine zivih bica
Olivera Lui
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.casOciju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Ociju tvojih da nije Analiza pesme 2.cas
Aleksandar Mijalkovi
Analiza i sinteza
Analiza i sintezaAnaliza i sinteza
Analiza i sinteza
saculatac

Viewers also liked (7)

Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin JovanovicUvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Martin Jovanovi
Zlonamerni programi
Zlonamerni programiZlonamerni programi
Zlonamerni programi
armbor
Kontrolna tabla
Kontrolna tablaKontrolna tabla
Kontrolna tabla
armbor
Zadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatikeZadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatike
Pogled kroz prozor
povezivanje logikih sklopova
 povezivanje logikih sklopova povezivanje logikih sklopova
povezivanje logikih sklopova
elvirah
Ve転be-logiki sklopovi
Ve転be-logiki sklopoviVe転be-logiki sklopovi
Ve転be-logiki sklopovi
elvirah
Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin JovanovicUvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Martin Jovanovi
Zlonamerni programi
Zlonamerni programiZlonamerni programi
Zlonamerni programi
armbor
Kontrolna tabla
Kontrolna tablaKontrolna tabla
Kontrolna tabla
armbor
Zadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatikeZadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatike
Pogled kroz prozor
povezivanje logikih sklopova
 povezivanje logikih sklopova povezivanje logikih sklopova
povezivanje logikih sklopova
elvirah
Ve転be-logiki sklopovi
Ve転be-logiki sklopoviVe転be-logiki sklopovi
Ve転be-logiki sklopovi
elvirah

Similar to Brojni sistemi (10)

Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdfBrojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
nifkazahirovic123
OIR1-L3.pptx
OIR1-L3.pptxOIR1-L3.pptx
OIR1-L3.pptx
AleksandarSpasic5
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
OsnovnakolaJovanCvij
OIR1-L4.pptx
OIR1-L4.pptxOIR1-L4.pptx
OIR1-L4.pptx
AleksandarSpasic5
OIR1-L1.pptx
OIR1-L1.pptxOIR1-L1.pptx
OIR1-L1.pptx
AleksandarSpasic5
22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx
AMNATIRO
22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx
AMNATIRO
Brojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdfBrojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdf
ostoun
Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdfBrojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
Brojni sistemi-pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.pdf
nifkazahirovic123
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
OsnovnakolaJovanCvij
22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx
AMNATIRO
22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx
AMNATIRO
Brojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdfBrojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdf
ostoun

Brojni sistemi

  • 2. Brojni sistemi Brojni sistemi predstavljaju nain prikazivanja bilo kog broja pomou niza simbola koji se nazivaju cifre brojnog sistema. Brojni sistem sastoji se od: skupa cifara pravila za pisanje cifara.
  • 4. Nepozicioni brojni sistem Nepozicioni brojni sistemi su oni kod kojih znaenje pojedine cifre ne zavisi od njenog polo転aja u zapisanom broju. Najpoznatiji nepozicioni brojni sistem, koji se i danas upotrebljava, je sistem rimskih brojeva. On se sastoji od sledeih cifara: cifra I V X L C D M vrednost 1 5 10 50 100 500 1000
  • 5. Nepozicioni brojni sistem Pravila za njihovo zapisivanje su: ako nekoliko jednakih cifara stoji jedna uz drugu, onda im se vrednosti sabiraju (npr. XXX znai X + X + X, tj. zapisan je broj 30); ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s veom vredno邸u, onda se njihove vrednosti sabiraju (npr. XVI znai X + V + I, tj. zapisan je broj 16); ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s manjom vredno邸u, onda se njena vrednost oduzima od desno napisane cifre (npr. XC znai C X, tj. zapisan je broj 90).
  • 6. Poziconi brojni sistemi su sistemi zapisivanja brojeva u kojima vrednost broja zavisi od: cifara upotrebljenih za sapisivanje broja pozicije svake cifre Svaki pozicioni brojni sistem ima svoju osnovu (bazu) i cifre
  • 7. Poziconi brojni sistemi Osnova pozicionog brojnog sistema mo転e biti bilo koji broj, ali su uz dekadni brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi: binarni oktalni heksadekadni Brojni sistem Osnova Cifre Najvea cifra DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9 BINARNI 2 0, 1 1 OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7 HEKSADEKADNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F F
  • 8. Binarni brojni sistem je sistem u kome se za predstavljanje brojeva koriste samo dve cifre: 0 i 1. To je sistem pomou kojeg rade raunari. U odredjenom trenutku elektrino kolo mo転e biti aktivno ili ne; ukljuen ili iskljuen; uredjaj mo転e biti pod naponom ili ne; estica mo転e biti namagnetisan ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
  • 9. Dekadni brojni sistem Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomou kojih zapisujemo brojeve su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9. To je sistem u kojem mi od davnih vremena pa sve do danas raunamo, a razlog je jednostavan ovek je poeo raunati uz pomo 10 prstiju na rukama.
  • 10. Prevoenje brojeva iz jednog zapisa u drugi
  • 11. binarni dekadni 1001101 2 = 1 26 + 0 25 + 0 24 + 1 23 + 1 22 + 0 21 + 1 20 = = 26 + 23 + 22 + 20 = = 64 + 8 + 4 + 1 = = 77 10
  • 12. dekadni binarni (10)1. 77 ? 77 : 2 38 38: 2 19 19: 2 9 9: 2 4 4: 2 2 2:1 1 1: 2 0 0 1 1 1 0 0 1 Zaustavljamo se kada dobijemo 0 kao rezultat deljenja. Preostaje nam da dobijene ostatke prepi邸emo (odozdo prema gore): (10) 2 77 1001101
  • 13. dekadni heksadekadni 6718: 16 = 419 14 = 419: 16 = 26 3 26: 16 = 1 10 = 1: 16 = 0 1 6718 10 = 13 16 6718 10 =? 16
  • 15. Sabiranje binarnih brojeva Binarno sabiranje obavlja se na isti nain kao i decimalno sabiranje s tom razlikom 邸to se prenos na sledee znaajno mesto obavlja nakon postignutog zbira 1+1. Ovo pravilo mo転emo prikazati i tabelom: X Y X+Y Prenos 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 1 0 1 1 0 1
  • 17. Oduzimanje binarnih brojeva Binarno oduzimanje se obavlja kao i decimalno oduzimanje, osim 邸to se pozajmljuje 1 od bita vee te転ine. Ovo pravilo takodje mo転emo prikazati i tabelom: X Y X-Y Pozajmica 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0
  • 19. Mno転enje binarnih brojeva Mno転enje se obavlja tako 邸to se drugi inilac mno転i svakom cifrom prvog inioca a potom se parcijalni proizvodi, pomereni za po jedno mesto u levo, sabiraju. Ovo se mo転e prikazati I tabelom: X Y X*Y 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 1
  • 21. Deljenje binarnih brojeva Deljenje binarnih brojeva se vr邸i po istim pravilima kao i deljenje decimalnih brojeva, s tim sto se mora uzeti u obzir da se radi o brojno sistemu sa osnovom 2. Deljenje se obavlja tako 邸to se grupa cifara deljenika podeli deliocem, dobijeni rezultat se pomno転i deliocem, potpi邸e ispod grupe cifara i primeni binarno oduzimanje, spustiti sledeu cifru deljenika a zatim postupak ponavljati sve dok se ne dobije potpisani binarni broj koji je manji od delioca.