Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
2. Brojni sistemi
Brojni sistemi predstavljaju nain prikazivanja bilo kog broja pomou niza
simbola koji se nazivaju cifre brojnog sistema.
Brojni sistem sastoji se od:
skupa cifara
pravila za pisanje cifara.
4. Nepozicioni brojni sistem
Nepozicioni brojni sistemi su oni kod kojih znaenje pojedine cifre ne zavisi
od njenog polo転aja u zapisanom broju.
Najpoznatiji nepozicioni brojni sistem, koji se i danas upotrebljava, je sistem
rimskih brojeva.
On se sastoji od sledeih cifara:
cifra I V X L C D M
vrednost 1 5 10 50 100 500 1000
5. Nepozicioni brojni sistem
Pravila za njihovo zapisivanje su:
ako nekoliko jednakih cifara stoji jedna uz drugu, onda im se vrednosti
sabiraju (npr. XXX znai X + X + X, tj. zapisan je broj 30);
ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s veom
vredno邸u, onda se njihove vrednosti sabiraju (npr. XVI znai X + V + I, tj.
zapisan je broj 16);
ako su uzastopno zapisane dve razliite cifre od kojih levo stoji ona s manjom
vredno邸u, onda se njena vrednost oduzima od desno napisane cifre (npr. XC
znai C X, tj. zapisan je broj 90).
6. Poziconi brojni sistemi
su sistemi zapisivanja brojeva u kojima vrednost broja zavisi od:
cifara upotrebljenih za sapisivanje broja
pozicije svake cifre
Svaki pozicioni brojni sistem ima svoju osnovu (bazu) i cifre
7. Poziconi brojni sistemi
Osnova pozicionog brojnog sistema mo転e biti bilo koji broj, ali su uz dekadni
brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi:
binarni
oktalni
heksadekadni
Brojni sistem Osnova Cifre
Najvea
cifra
DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9
BINARNI 2 0, 1 1
OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7
HEKSADEKADNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F F
8. Binarni brojni sistem
je sistem u kome se za predstavljanje brojeva koriste samo dve cifre: 0 i 1.
To je sistem pomou kojeg rade raunari.
U odredjenom trenutku elektrino kolo mo転e biti aktivno ili ne; ukljuen ili
iskljuen; uredjaj mo転e biti pod naponom ili ne; estica mo転e biti
namagnetisan ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
9. Dekadni brojni sistem
Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomou kojih zapisujemo brojeve
su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9.
To je sistem u kojem mi od davnih vremena pa sve do danas raunamo, a
razlog je jednostavan ovek je poeo raunati uz pomo 10 prstiju na
rukama.
15. Sabiranje binarnih brojeva
Binarno sabiranje obavlja se na isti nain kao i decimalno sabiranje s tom
razlikom 邸to se prenos na sledee znaajno mesto obavlja nakon postignutog
zbira 1+1.
Ovo pravilo mo転emo prikazati i tabelom:
X Y X+Y Prenos
0 0 0 0
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 0 1
17. Oduzimanje binarnih brojeva
Binarno oduzimanje se obavlja kao i decimalno oduzimanje, osim 邸to se
pozajmljuje 1 od bita vee te転ine.
Ovo pravilo takodje mo転emo prikazati i tabelom:
X Y X-Y Pozajmica
0 0 0 0
0 1 1 1
1 0 1 0
1 1 0 0
19. Mno転enje binarnih brojeva
Mno転enje se obavlja tako 邸to se drugi inilac mno転i svakom cifrom prvog
inioca a potom se parcijalni proizvodi, pomereni za po jedno mesto u levo,
sabiraju.
Ovo se mo転e prikazati I tabelom:
X Y X*Y
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
21. Deljenje binarnih brojeva
Deljenje binarnih brojeva se vr邸i po istim pravilima kao i deljenje decimalnih
brojeva, s tim sto se mora uzeti u obzir da se radi o brojno sistemu sa
osnovom 2.
Deljenje se obavlja tako 邸to se grupa cifara deljenika podeli deliocem,
dobijeni rezultat se pomno転i deliocem, potpi邸e ispod grupe cifara i primeni
binarno oduzimanje, spustiti sledeu cifru deljenika a zatim postupak
ponavljati sve dok se ne dobije potpisani binarni broj koji je manji od delioca.