- Enzymes are biological catalysts made of proteins that speed up chemical reactions without being changed themselves. They work by lowering the activation energy required for reactions.
- Enzymes have an active site where substrates bind specifically. The enzyme-substrate complex leads to products. Enzyme activity is affected by temperature and pH. They are most active at optimal temperatures and pH levels.
- Enzymes catalyze both the breaking down of large molecules and building up of complex molecules from simpler ones. They are required in small amounts and can catalyze reversible reactions.
3. 3
Kreatin kinaza
Uticaj pH
Pri neutralnom pH, CrP ima mnogo vei kapacitet fosforilacije nego ATP,
ovaj vi邸i potencijal favorizuje reversnu reakciju tj stvaranje ATP iz CrP.
Reversna reakcija se odvija 2 do 6 puta br転e nego prva reakcija, zavisno od uslova.
Optimalan pH reakcije je 9,0 a reversne reakcije je 6,7.
4. 4
Uloga CK u metabolizmu
Glavna uloga CK je da uestvuje u obezbeivanju energije
ATP je moneta u elijskom metabolizmu
ATP se stvara u mitohondrijama u procesu elijske respiracije
Najvei potro邸ai energije su mi邸ii i mozak jer su oni metaboliki
najaktivnija tkiva
Kreatin fosfat - depo energije
Kreatin kinaza - trenutni pufer za energiju
Visoko energetska veza je neuobiajena azot-fosfatna veza.
5. 5
Distribucija kreatin kinaze u organizmu
Kreatin kinaza je vezana za mesta gde se energija oslobaa (mitohondrije) ili
tro邸i (metaboliki aktivna tkiva)
Reakcija je kuplovana za glikolizu i aktin-miozinski sistem
Aktivnost kreatin kinaze je najvea u:
popreno prugastim mi邸iima i
sranom mi邸iu, koji sadr転e 2500 i 550 U/g proteina.
mnogo manju aktivnost CK imaju mozak,
GIT, mokrana be邸ika.
U eliji kreatin kinaza je lokalizovana u citoplazmi ili vezana za miofibrile i u
mitohondrijama
7. 7
Izoenzimi CK
Citoplazmatski izoenzimi
CK je dimer
Subjedinice M i B (svaka po 40.000 kDa)
Genski lokus na hromozomu 14 i 19
Tri citoplazmatska izoenzima:
CK-BB ili CK-1 mo転dani izoenzim
CK-MB ili CK-2 srani izoenzim (hibridni)
CK-MM ili CK-3 mi邸ini izoenzim
Komisija za biohemijsku nomenklaturu preporuuje da se izoenzimi
obele転avaju na bazi njihove elektroforetske pokretljivosti
Izoenzimom koji najvi邸e anodno putuje dobija najmanji broj
Na osnovu toga izoenzimi CK su obele転eni kao CK-1, CK-2 i CK-3.
9. 9
Mi邸ini izoenzim CK
CK odr転ava visoku koncentraciju ATP koji
je neophodan za kontrakciju mi邸inog
vlakna
Struktura mi邸inog dimera
Struktura mi邸inog izoenzima
10. 10
Struktura je veoma slina mi邸inoj CK
Visok nivo u mozgu, glatkim mi邸iima, retini, i spermi
BB forma je prekurzor druga dva izoenzima
BB MB MM
Mo転dana kreatin kinaza CK-BB
Poveana ekspresija CK u tumorima
Sni転ena CK dovodi do neurodegeneracije
11. 11
Mitohondrijalna kreatin kinaza
Pored ovih citozolnih postoji i etvrti
izoenzim
Razlikuje se imunolo邸ki i na osnovu
elektroforetske pokretljivosti
CK-Mt izoenzim je lociran izmeu
unutra邸nje i spolja邸nje membrane
mitohondrija
U srcu on ini 15% od ukupne CK
aktivnosti
Dve forme mitCK
Sarkomerna
Ubihinonska
12. 12
Izoenzimi CK
Mitohondrijalni izoenzimi
Gen za mitCK je na hromozomu 15
Struktura CK-Mt
Oligomerni izoenzim
Oktamer
Uloga mitohondrijalne CK
Kreatinfosfat/kreatin 邸atl sistem
Prenosi kreatin fosfat iz mitohondrija na
citozolnu kreatin kinazu koja predaje
ATP kuplovanim ATPazama poput
aktin-miozin (kontrakcija mi邸ia) ili
jonski transporteri koji su ATP-zavisni
(transport Ca iz sarkoplzmatinog
retikuluma)
Kreatin fosfat nije samo energetski
pufer ve i prenosilac energije iz
organele gde se proizvodi ATP do
mesta utro邸ka
oktamer
13. Geni kreatin kinaze
13
gen protein
CKB kreatin kinaza, brain -mozak, BB-CK
CKBE Kreatin kinaza, ektopina ekspresija
CKM kreatin kinaza, mi邸ina, MM-CK
CKMT1A, CKMT1B
kreatin kinaza mitohondrijalna 1;
ubiquitous mtCK; ili umtCK
CKMT2
kreatin kinaza mitohondrijalna 2;
sarkomerna mtCK; or smtCK
Geni za dve subjedinice su na razliitim hromozomima:
B na 14q32 i M na 19q13.
14. 14
Makro-CK
Postoje dve makro forme CK
Makro CK-1
Makro CK-2
Makro CK-1
kompleks CK-BB sa IgG ili CK-MM sa IgA
Uestalost 0,8-2,3 %
nema patolo邸ki znaaj
Makro CK tip 2
Oligomerna forma CK-Mt
Pojava kod odraslih obolelih od nekog maligniteta, bolesti jetre
Lo邸a prognoza
Uestalost 0,5-2,6 %
Makro forme interferiraju sa odreivanjem CK-MB imunoinhibicijom i
unose zabunu
15. 15
Izoforme CK
Obe subjedinice i M i B imaju na C-terminalnim krajevima lizin
Hidroliza lizina na M subjedinici sa karboksipeptidazom koja je normalno
prisutna u krvi.
Karboksipeptidaza B (EC 3.4.17.2) ili N (arginin karboksi peptidaza; EC
3.4.17.3) sekvenciono hidrolizuje lizinske ostatke na CK MM.
Stvaranje izoformi (post-translacione modifikacije) deo procesa klirensa
enzima iz tkiva u cirkulaciju
Ukupan efekat je 5 izoformi (3 MM i 2 MB)
16. 16
Dejstvo karboksi peptidaze N
CBX N na M-subjedinicu
Hidroliza C-terminalnog lizina
Dve vrste M subjedinica
MT tkivna
Ms serumska M
Dve vrste izoformi:
Tkivne
Modifikovane
17. 17
Elektroforetsko razdvajanje izoformi CK
Gubitak pozitivno naelektrisanog lizinskog ostatka produkuje vi邸e negativno
naelektrisane molekule CK sa veom anodnom mobilno邸u
Razdvajanje izoformi pomou specijalnih tehnika:
visoko naponska elektroforeza
18. 18
Kreatin kinaza
Kinetike karakteristike kreatin kinaze
Uticaj Mg(II) jona:
gradi kompleks sa ATP i ADP
aktivacija (uski opseg koncentracije Mg jona)
i inhibicija jonima Mg
Inhibitori reakcije:
Mn, Zn, Ca, Cu
joni: hloridi, bromidi, fluorid, jodoacetat, citrat, sulfati, ADP u vi邸ku,
urati i cistein inhibitori u serumu
va転no odr転avanje koncentracija Cl i sulfata
Znaaj SH grupa
enzim nestabilan zbog SH grupa
Reagensi koji reaktiviraju CK
N-acetil cistein, monotiolglicerol, ditioeritriol, ditiotreitol (Clelandov reagens) i
glutation
najbolji N-acetilcisten u koncentraciji od 20 mmol/L u reakcionoj smesi
20. 20
Kliniki znaaj CK
Poveane vrednosti CK kod bolesti srca i skeletnih
mi邸ia zbog:
povreda
inflamacija
nekroze
Odreivanje CK ima kliniki znaaj kod:
Bolesti skeletnih mi邸ia
Akutnog infarkta miokarda
O邸teenja mozga
21. 21
Kliniki znaaj CK
Infarkt miokarda i o邸teenja sranog mi邸ia
Skeletni mi邸ii: o邸teenja i bolesti
Hipotiroidizam
Intramuskularne injekcije
Generalne konvulzije
Cerebralna o邸teenja
Maligna hiperpirekcija
Produ転ena hipotermija
22. 22
Kliniki znaaj CK
Mi邸ine bolesti
Povi邸ene vrednosti CK mogu biti jedini znak subklinike neuromuskularne
bolesti.
30-44 % asimptomatskih pacijenata sa hiper CK aktivno邸u (5x vea od URL)
ima miopatiju.
Aktivnost serumske CK je mnogo povi邸ena u svim tipovima mi邸ine distrofije.
U progresivnom tipu mi邸ine distrofije, kakva je Du邸enova distrofija aktivnost
enzima je najvea u detinjstvu od 7 do 10 godine i mo転e biti poveana dugo
vremena pre nego 邸to se kliniki ispolji.
Serumska CK posle opada po邸to pacijenti postanu stariji jer se funkcionalna
mi邸ina masa smanjuje sa progresijom bolesti.
23. 23
Vrednosti CK vrlo visoke kod obolelih
Bolest vezana za pol
貼ene su prenosioci gena
Kod 50 do 80 % 転ena nosioca gena za
mi邸inu distrofiju koje ne oboljevaju imaju
povi邸en CK 3 do 6 puta.
Vrednosti mogu pak biti normalne ako nema
fizike aktivnost
Znaaj prenatalne dijagnostike
Du邸enova mi邸ina distrofija
24. 24
Kliniki znaaj CK
Mi邸ine bolesti
Visoke vrednosti CK su zabele転ene kod
virusnog miozitisa, polimiozitisa i slinih bolesti mi邸ia
Kod neurogenih mi邸inih bolesti:
miastenia gravis, multipla skleroza, polimijelitis i parkinsonizam
vrednosti CK su normalne
Vrlo visoke vrednosti su kod maligne hipertermije, bolesti koja se
manifestuje visokom groznicom i koja je izazvana davanjem
inhalacione anestezije (halotan) kod obolele osobe.
25. 25
Kliniki znaaj CK
Mi邸ine bolesti
Skeletni mi邸i koji je o邸teen ili bolestan mo転e sadr転ati znaajne
koliine CK-MB izoenzima zbog fenomena koji se naziva fetalna
revizija
U ovom sluaju fetalni oblik proteinske sinteze se ponovo javlja
U takvim sluajevima poveavaju se vrednosti CK-MB u serumu
Ovo obja邸njenje mo転e biti i za poveane vrednosti CK-MB kod
hronine bubre転ne bolesti kao 邸to je uremijska miopatija.
26. 26
Kliniki znaaj CK
Mi邸ine bolesti
U akutnoj rambdomiolizi zbog kra邸 o邸teenja, sa te邸kom destrukcijom
mi邸ia, vrednosti serumske CK aktivnosti su 200x URL
Serumska CK mo転e biti poveana i kod drugih trauma mi邸ia
intramuskularne injekcije i hirur邸ke intervencije.
Postoje i lekovi koji u farmakolo邸kim dozama poveavaju vrednosti CK u
serumu:
statini, fibrati, antiretroviralni lekovi i antagonisti receptora
angiotenzina II.
Razne vrste miopatija se mogu javiti kod davanja statina,
blagi mijalgini sindrom pa sve do rabdomiolize (0,02 %).
Fizika aktivnost
Fiziki trening
Maratonci
27. Praenje efekta terapije hipolipidemicima
Preporuke ESC/EAS 20011
Praenje ne転eljenih efekata statina:
rabdomijelize
hepatotoksinost
Odreivanje aktivnosti enzima
CK
ALT
CK se preporuuje kod pacijenata sa visokim rizikom za miopatiju
starije osobe sa drugim ko-morbiditetima
pacijenti sa ranijim mi邸inim simptomima
mogunost interakcije lekova
28. Praenje efekta terapije hipolipidemicima
Preporuke ESC/EAS 20011
Praenje se preporuuje u intervalima od 6 do 12 meseci
U cilju monitoringa potencijalnih toksinih sporednih efekata
Nema prediktivne vrednosti za CK kod rabdomiolize poveanje CK i
kod o邸teenja mi邸ia i kod intenzivnog ve転banja
CK se mora odmah odrediti, pogotovo kod starijih ako se jave bolovi
u mi邸iima i slabost
tretman da se obustavi ako su vrednosti > 5 xULN
29. Koliko esto treba odreivati CK kod pacijenata koji primaju hipolipidemike ?
Pre tretmana
Ako je bazalna vrednost CK > 8 X URL ne zapoinjati terapiju
Monitoring
Rutinski monitoring CK nije potreban
Proveriti CK ako se kod pacijenta javi mijalgija
Poveati opreznost ako se radi o starijoj osobi, interferirajuim lekovima, uzimaju
vi邸e lekova, prisutna bolest jetre ili bubrega
ta treba uraditi ako se poveaju vrednosti CK kod pacijenata na terapiji
hipolipidemicima ?
> 5 X URL
Zaustaviti tretman, proveriti funkciju bubrega i pratiti CK svake 2 nedelje
Proveriri da li je porast CK prolazno na primer zbog ve転banja
Iskljuiti druge uzroke koji mogu dovesti do mipatije ukoliko CK ostane povi邸en
< 5 X URL
Ukoliko nema simptoma na mi邸iima nastaviti sa terapijom i savetovati pacijenta
da prati promene na mi邸iima
Ukoliko se pojave simptomi , pratiti ih i regularno kontrolisati CK
Ponovno uvoenje terapije se mo転e sprovesti tek kada se ALT vrati u normalu
Praenje efekta terapije hipolipidemicima
Preporuke ESC/EAS 20011
30. 30
Kliniki znaaj kreatin kinaze
Hipotiroidizam
Aktivnost CK u serumu pokazuje inverznu povezanost sa funkcijom
tiroideje
Oko 60 % pacijenata sa hipotiroidizmom pokazuje proseno
poveanje CK od pet puta u odnosu na gornju granicu referentnih
vrednosti
Poveanje mo転e biti i mnogo vee
Glavni izoenzim koji se poveava je CK-MM, 邸to ukazuje da je
vezano za skeletne mi邸ie
31. 31
Kliniki znaaj CK i CK-BB
U toku poroaja poveava se serumska CK kod majke i do 6 puta.
Ukoliko je poroaj praen i nekom hirur邸kom intervencijom
poveanje je mnogo vee
CK-BB mo転e biti povean kod beba, ako je mozak o邸teen ili ako je
mala te転ina novoroenadi
Pojava CK-BB u krvi u niskoj koncentraciji, mo転e predstavljati i
normalnu fiziolo邸ku pojavu nekoliko prvih dana 転ivota
32. 32
Kliniki znaaj CK i CK-MB u akutnom infarktu
miokarda
Promene CK i izoenzima CK-
MB posle akutnog infarkta
miokarda bili su glavni testovi
u dijagnostici mnogo godina
Markeri nekroze tkiva
Sada se koriste mnogo kardio-
specifiniji neenzimski markeri
(citozolni proteini) kao 邸to su
troponin I i troponin T
33. 33
Razvoj i primena biohemijskih markera o邸teenja miokarda
i njegove funkcije
Zlatno doba CK-MB Zlatno doba troponina
troponinska era
34. 34
Dijagnoza akutnog infarkta miokarda
Hronologija dijagnostike
1986. WHO ukljueni biomarkeri
Prisutna dva kriterijuma od sledeih tri:
1. Istorija bola u grudima
2. Promene u ECG
3. Poveanje biohemijskih markera 2x od normale
2000. godina ECS, ACC, revizija 2007. g
35. 35
Kriterijumi za detekciju akutnog infarkta miokarda
Objedinjene preporuke: ESC/ACCF/AHA/WHF Task force
1. Detekcija porasta i/ili pada kardijanih biomarkera (pre svega troponina)
sa bar jednom vredno邸u preko 99 og percentila u odnosu na gornju
granicu referentnih vrednosti, zajedno sa dokazom ishemije. Dokaz
ishemije na osnovu bar jednog parametra:
a) Simptomi ishemije
b) Elektrokardiogram (EKG) promene za novu ishemiju (novi ST) ili novi
blok leve grane (LLLB)
c) Razvoj patolo邸kog Q talasa na EKG
d) Imaging tehnika za dokaz nove abnormalnosti miokarda tj abnormalnosti
motaliteta regionalnog zida
Redefinicija akutnog infarkta miokarda na osnovu vrednosti troponina
36. 36
Izlazak enzima iz mi邸inih elija srca
Degeneracija mi邸inih elija srca
i nekrotino izumiranje elija
Normalno stanje
Normalni izlazak enzima
Normalan nivo enzima
Reverzibilno o邸teenje elije
Povean nivo enzima
Izlazak nekih malih
citozolnih proteina
Ireverzibilno o邸teenje elije
elijska smrt
Gubitak strukturnih i drugih
citozolnih proteina
37. 37
Biohemijski markeri akutnog infarkta miokarda
Neenzimski
Mioglobin
Troponin I
Troponin T
Enzimski
CK
CK MB aktivnost
CK MB masa
AST
LD
HBD
Glikogen fosforilaza BB
Rani markeri
Do 6 sati od simptoma
CK-MB masa
Kasni markeri
6 sati od simptoma i ostaje nekoliko dana
39. 39
Biohemijski markeri ishemije i nekroze miokarda
Biohemijski markeri akutnog infarkta miokarda
Aktuelni kardijani markeri
CK MB masa
Troponinin: cTnT i cTnT
Mioglobin
Kardijani markeri manjeg znaaja
CK ukupna aktivnost
CK izoenzimi
CK-MB aktivnost
AST
LD ukupna aktivnost
Izoenzimi LD
HBD
Budui markeri
Ishemijski modifikovan albumin
IMA ischemic modified albumin
Protein koji vezuje masne kiseline
H-FABP (heart-fatty acid binding protein)
Glikogen fosforilaza BB
40. 40
Klinika primena CK i CK-MB u dijagnostici akutnog
infarkta miokarda
I aktivnost CK
Pik posle 18 sati
II aktivnost izoenzima CK-MB
Pik posle 6 sati
CK-MB je bio zlatni standard 20 godina u dijagnostici akutnog infarkta
miokarda, zajedno sa EKG, istorijom bolesti i bolom u grudima
III masena koncentracija CK-MB
Ranija detekcija abnormalnih vrednosti
Poveana senzitivnost
Smanjena specifinost zbog CK-MB iz mi邸ia
Interferencija makro-CK - nema
41. 41
Klinika primena izoformi CK u dijagnostici akutnog infarkta
miokarda
IV Izoforme CK
Post-translacione modifikacije i uklanjanje lizina sa M subjedinice (pozitivno
naelektrisan)
Promene u elektroforetskom razdvajanju izoenzima CK
CK-MM tj. CK-MM3 CK-MM2 i CK-MM1
CK-MB tj. CK-MB2 CK-MB1
Vea senzitivnost i specifinost u odnosu na izoenzim CK-MB
Specifinost CK-MB1 6 sati od bola je 95,7 % i 93,9 %
Specifinost CK-MB aktivnost 6 sati od bola je 48,2 % i 94,0 %
Problemi sa izoformama CK:
Uticaj o邸teenja skeletnih mi邸ia
Metoda separacije izoformi:
Specijalna elektroforeza na agarozi pri visokom naponu
Imunoekstrakcija sa specifinim CK-MB2 antitelima
42. 42
Karakteristike CK MB kao biomarkera akutnog koronarnog
sindroma
Rani marker infarkta miokarda
Oslobaanje 3-6 h posle pojave bola
Maksimum oko 24 h
Normalizacija 24-72 h
Specifian biomarker
43. 43
Indeks kreatin kinaze
CK-MB masa
Relativni indeks = ----------------------- x 100 %
CK-MB aktivnost
Tumaenje:
RI 2-5 % i ukupna CK > 2X URL
Nekroza miokarda
47. 47
Preporuke AHA iz 2003.godine
Dijagnostika vrednost sranih biomarkera
Troponin > CK-MB masa > CK-MB aktivnost > CK aktivnost
Stari biomarkeri se ne preporuuju:
AST, LD, izoenzimi LD
Kada je troponin pozitivan ?
Vrednost vea od 99-te percentilne vrednosti za referentnu kontrolnu grupu
CV < 10 %
Kada je CK-MB pozitivan ?
Vrednost vea od 99-te percentilne vrednosti za referentnu kontrolnu grupu
CV < 10 %
Dva sukcesivna odreivanja uzoraka koji pokazuju porast
ESC/ACC/IFCC Kriterijumi za dijagnozu AMI
48. 48
Zakljuci:
Kliniki znaaj CK i CK-MB u
akutnom infarktu miokarda
Promene u CK i CK-MB izoenzimu posle
akutnog infarkta miokarda bili su glavni testovi
u dijagnostici mnogo godina.
Sada se koriste mnogo kardio-specifiniji neenzimski markeri (citozolni
proteini) kao 邸to su troponin I i troponin T.
CK-MB masa se jo邸 uvek mo転e koristiti uspe邸no za procenu 邸irine
miokardijalne nekroze i za procenu prognoze infarkta.
Kada se uporedi pik CK-MB sa veliinom infarkta, dobija se dobra
korelacija.
Problem kod kori邸enja CK-MB masa za ovu svrhu je 邸to mora esto da se
odreuje CK-MB kako bi se na邸ao pik vrednosti
49. 49
Granine vrednosti pika CK-MB i
veliine infarkta
Mikroskopski infarkt miokarda < 10 亮g/L
Fokalna nekroza
Mali infarkt miokarda 10-60 亮g/L
<10 % leve ventrikule
Srednja veliina infarkta 60-225 亮g/L
10-30 % leve ventrikule
Veliki infarkt > 225 亮g/L
>30 % leve ventrikule
50. 50
Kliniki znaaj CK i CK-MB u
drugim bolestima srca
Pored infarkta i neka druga kardiolo邸ka stanja poveavaju vrednosti
CK i CK-MB u serumu
kardiopulmonalni bypass
koronarni arterijski bypass
transplantacija srca
miokardititis
perikardititis
pulmonalni embolizam