2. Brojni sistemi
Informacije se u digitalnoj tehnici predstavljaju pomou
brojeva, pa se postavlja pitanje koji je brojni sistem pogodniji
za to. Tako su, pored decimalnog brojnog sistema sa
osnovom 10, poznati i binarni sa osnovom 2, oktalni sa
osnovom 8, heksadecimalni sa osnovom 16 idr. U digitalnoj
tehnici najpogodniji za primenu je binarni brojni sistem koji
predstavlja jezik raunara.
3. Decimalni brojni sistem
Decimalni brojni sistem spada u te転inske pozicione brojne sisteme.
Osnova ovog sistema je 10, a cifre su 0,1, 2,..., 9. Bilo koji broj u
decimalnom brojnom sistemu mo転e se napisati kao:
A10 =an-1*10n-1
+an-2*10n-2
+...+a1*101
+a0*100
Pr.1:
198910=1*103+9*102+8*101+9*100=1000+900+80+9
Pr.2:
19,7410=1*101+9*100+ 7*10-1+ 4*10-2=
=10+9+7/10+4/100
4. Binarni brojni sistem
Binarni brojni sistem spada u te転inske pozicione brojne
sisteme, ija je osnova 2, a cifre su 0 i 1. Binarni broj se mo転e
predstaviti kao:
A2 =an-1*2n-1+an-2*2n-2+...+a1*21+a0*20
Pr.1:
11102=1*23+1*22+1*21+0*20=8+4+2+0=1410
Pr.2:
110012=1*24+1*23+0*22+0*21+1*20=
=16+8+0+0+1=2510
5. Oktalni i heksadecimalni brojni sistemi
Za binarnu predstavu brojeva potrebni su dugaki nizovi nula i
jedinica, nepreglednih za korisnika i te邸kih za manipulaciju uz
veliku mogunosti gre邸ke. Zato se binarne cifre grupi邸u u grupe
od po 3, 4 ili vi邸e cifara i svaka grupa se izrazi u nekom sistemu
sa vi邸om osnovom brojanja, onda se dobija krai broj koji je
jednostavniji za memorisanje. Zato su uvedeni oktalni,
heksadecimalni i drugi brojni sistemi. Oktalni i heksadecimalni
brojni sistemi spadaju u te転inske pozicione kodove koji ne mogu
da se upotrebljavaju u raunarske sisteme, pa se prevode u
binarne.
6. Oktalni brojni sistemi
Osnova ili baza oktalnog brojnog sistema je 8, a cifre 0-7. Koriste se
za sa転eto zapisivanje binarnih brojeva kao pomo u programiranju.
Pr.1:
240578=2*84+4*83+0*82+5*81+7*80=
=2*4096+4*512+0*64+5*8+7*1=1028710
Pr.2:
13588 =1*83+3*82+5*81+8*80=
=1*512+3*64+5*8+8*1=75210
7. Heksadecimalni brojni sistem
Princip predstavljanja brojeva u ovom brojnom sistemu isti je kao
kod predhodnih.Osnova ili baza sistema je 16. U ovom sistemu se
upotrebljava 16 cifara:0,1,2,3,4,5,6,7,8,9, A(10), B(11), C(12), D(13),
E(14), F(15). Abecedna slova se uvode kako bi se izbegle
dvocifarske oznake. Pogodniji je za rad sa binarnim brojevima od
oktalnog i primenjuje se za rad sa mikroprocesorima.
Pr.1: 1F9A16=1*163+15*162+9*161+10*160=809010
Pr.2: 1E9B16=1*163+14*162+9*161+11*160=783510
8. Decimalni Binarni Oktalni Heksadecimalni
0 0000 0 0
1 0001 1 1
2 0010 2 2
3 0011 3 3
4 0100 4 4
5 0101 5 5
6 0110 6 6
7 0111 7 7
8 1000 10 8
9 1001 11 9
10 1010 12 A
11 1011 13 B
12 1100 14 C
13 1101 15 D
14 1110 16 E
15 1111 17 F
U tabeli su prikazani ekvivalenti decimalnih brojeva do 16 u
binarnom, oktalnom I heksadecimalnom brojnom sistemu
10. Pretvaranje decimalnih
brojeva u binarne i obrnutoPrevodjenje celih decimalnih brojeva u binarne vr邸i se metodom sukcesivnog deljenja. Metoda se sastoji u tome 邸to se broj koji se konvertuje deli bazom sistema, a ostatak deljenja se posebno zapisuje.
Pr.1: 120:2=60 ... 0
60:2=30 ... 0 12010=11110002
30:2=15 ... 0
15:2=7 ... 1
7:2=3 ... 1
3:2=1 ... 1
1:2=0 ... 1
11. Decimalni broj manji od jedinice konvertuje se u binarni tako 邸to se
mno転i bazom 2. Celobrojni deo rezultata ulazi u binarni broj, a
razlomljeni se dalje mno転i bazom i postupak se nastavlja sve dok
razlomljeni deo ne postane 0.
Pretvaranje me邸ovitih decimalnih brojeva vr邸i se tako 邸to se
posebno pretvara u celobrojni deo, a posebno deo sa razlomljenim
vrednostima pa se dobijeni rezultati sabiraju.
Pr.1: 0,375*2= 0,75 0
0,75*2= 1,5 1
0,5*2= 1,0 1
Celobrojni
deo
0,37510=0,0112
12. Za obrnuti postupak konverzije binarnih brojeva u
decimalne mo転e se koristiti direktno sumiranje
lanova prema jednaini, npr. :
1101,012=1*23+1*22+0*21+ 1*20+0*2-1 +1*2-2
=8+4+0+1+0+1/4=13,2510
-Obrnuti postupak:
13. Pretvaranje binarnih
brojeva u oktalne i obrnuto
Po邸to je 8= 23 , to znai da za jedan jednocifreni oktalni broj
treba 3 bita. Prema tome, binarni brojevi se mogu podeliti u
grupe po 3 bita, poev邸i od pozicionog zareza. Svakoj takvoj
grupi moze se pripisati jedan oktalni broj. Na primer:
701528
= 111 000 001 101 0102
110 100 101 0112
= 64538
7 0 1 5 2
6 4 5 3
14. brojeva u decimalne i
obrnuto
esto je potrebno da se oktalni brojevi pretvore u decimalne radi lak邸eg operisanja s njima,
邸to se posti転e slino kao kod binarnih brojeva.
Pr.1:
12678=1*83+2*82+6*81+7*80=512+128+48+7=69510
-Obrnuti postupak:
Pr.2: 643:8=80.....3
80:8=10.....0 64310=12038
10:8=1.......2
1:8=1.......1
15. brojeva u heksadecimalne i
obrnuto
Po邸to je osnova heksadecimalnog sistema 16=24, to se svaki binarni broj koji treba pretvoriti
u heksadecimalni deli u grupe po 4 bita i svakoj grupi dodeljuje odgovarajui heksadecimalni
ekvivalent.
Pr.1:
1001 1010 0001 11112 = 9A1F16
-Obrnuti postupak:
Pr.2:
E6A216=1110 0110 1010 0010=11100110101000102
9 A 1 F
E 6 A 2
16. heksadecimalnih brojeve u
decimalne i obrnuto
Ovaj postupak se izvodi slino kao kod pretvaranja oktalnih u decimalne, odnosno kao kod
binarnih u decimalne s tim 邸to je osnova heksadecimalnog sistema 16.
Pr.1:
1E9B16=1*163+14*162+9*161+11*160=
=4096+3584+144+11=783510
17. -Obrnuti postupak:
U ovom sluaju primenjuje se metoda sukcesivnog
deljenja decimalnog broja osnovom heksadecimalnog
sistema (16).
Pr.1:
3921:16=245...1
245:16=15.....5 392110=F5116
15:16=0.......F(15)
Pr.2:
3615:16=225...F
225:16=14.....1 361510=E1F16
14:16=0.......E