Zadaci za ponavljanje i provjeravanje znanja o pridjevima, sklonidbi pridjeva, odreenim i neodreenim pridjevima, vrstama pridjeva i stupnjevanju pridjeva.
dip. ing. Josip Mihovilovi i Gradonaelnik Grada Rovinja dr. sc. Marko Palia...Josip Mihovilovic
油
dip. ing. Josip Mihovilovi i Gradonaelnik Grada Rovinja dr. sc. Marko Paliaga "Predavanje (2010. godine) o velikom potencijalu dru邸tvenih mre転a u Social Marketingu"
Prodaja nije umjetnost - prodaja je proces. Koji je va邸 proces, koje modele koristite, koje alate koristite kako biste do邸li do cilja, 邸to donosi najbr転e a 邸to najbolje rezultate?
Koliko propustamo zaraditi u maloprodaji i uslugamaTomislav Bekec
油
Prezentacija s konferencije Superprodava 2016 : kako otkriti koliko na邸e maloprodajno mjesto ima potencijala za zaradu i raste te kojim "polugama" mo転emo najefikasnije iskoristiti taj potencijal
4 vazna pitanja prije nego sto pocnete biznisVladimir Vulic
油
Slajdovi za moje predavanje pod naslovom "4 vazna pitanja prije nego sto pocnete biznis" koje je odrzano na radionici u okviru projekta "Otvorene ideje za Crnu Goru" koji realizuju UNDP i Digitalizuj.Me.
Vladimir Vulic, jun 2014, www.vanja.me
2. Ukupan financijski uspjeh nekog poduzeca I njegova dobit
zavise od marketinga
Proizvodnja, financije, racunovodstvo i ostale poslovne
funkcije nece pomoci nekom poduzecu da uspije ukoliko to
poduzece nema svoje tr転i邸te, odnosno ukoliko za
proizvodima ili uslugama tog poduzeca ne postoji dovoljno
potra転nje
3. Vecina ljudi, s malo ili bez iskustva u poslovanju, kad se susrece s
pojmom marketinga isti podsvjesno povezuje iskljucivo s pojmovima
kao 邸to su prodaja i ogla邸avanje. Iako je tocno da marketing ukljucuje
I prodaju i ogla邸avanje, ipak, potrebno je istaknuti da marketing znaci
I obuhvaca puno vi邸e kljucnih aktivnosti. Marketing SVAKAKO nije
SAMO OGLAAVANJE.
Jednostavno govoreci, marketing funkcija u poduzecu ili neprofitnoj
ustanovi odgovorna je za uslu転ivanje i servisiranje kupaca te za rad I
koordinaciju s posrednicima i ostalim vanjskim organizacijama,
poduzecima kao 邸to su razliciti distributeri roba, proizvoda,
materijala, zatim agencije i slicne organizacije koje sudjeluju u
razlicitom gospodarskom okru転ju.
Danas se susrecemo s primjenom marketinga na svim razinama
ljudskih djelatnosti: u proizvodnji i razmjeni roba, u zdravstvu,
lokalnoj I dr転avnoj administraciji, u 邸kolstvu i umjetnosti.
4. Marketing u osnovi mo転emo definirati kao dru邸tveni proces kojim putem
stvaranja i razmjene proizvoda I vrijednosti s drugima pojedinci i grupe
dobivaju ono 邸to im je potrebno ili 邸to 転ele.
Marketing je proces kreiranja proizvoda ili usluga prema 転eljama i
potrebama kupaca.
Marketing je socijalni i upravljacki proces kojim pojedinci i skupine
dobivaju ono 邸to trebaju i ono 邸to 転ele putem stvaranja i razmjene
proizvoda i vrijednosti s drugima
Marketing se zapravo bavi identificiranjem I pronala転enjem dru邸tevnih
potreba
Marketing je proces kojim organizacije stvaraju vrijednost za kupce i
stvaraju sna転ne odnose s kupcima da bi za uzvrat od kupaca dobili
vrijednost.
5. Marketing je i umjetnost i znanost odabira ciljanih tr転i邸ta te
privlacenja, zadr転avanja I rasta kupaca kroz kreiranje, nudenje
I komunikaciju superiornije vrijednosti za kupce
Ciljna tr転i邸ta = Kupci= Potrebe/転elje?=Proizvoac=Proizvod i
njegove vrijednosti=Zadovoljstvo
6. Zadatak je marketera dakle stalno pronala転enje novih putova
zadovoljavanja kupaca te stalno tra転enje novih tr転i邸ta.
Temeljno je razumjeti da marketing zapocinje i zavr邸ava s
kupcem.
Stvarni prijelaz na tr転i邸nu orijentaciju i primjenu marketing
koncepcije postoji samo onda kada poduzece, banka, grad,
dr転ava, obrtnik, poduzetnik, polazi od pretpostavke da
potro邸ac ne kupuje bilo koji proizvod ili uslugu, vec samo
onaj koji zadovoljava njegove potrebe.
7. Ljudske potrebe i 転elje polazna su tocka marketing discipline.
Marketing pocinje s ljudskim potrebama i 転eljama.
Svaki dobar marketer mora nastojati shvatiti potrebe, 転elje I
potra転nju. Potrebe cine osnovne ljudske zahtjeve.
Ljudske potrebe su stanja koja se javljaju uskracivanjem nekih
osnovnih zadovoljenja. Da bi pre転ivjeli ljudima je potrebna hrana,
krov nad glavom, sigurnost, pripadnost odreenim skupinama, ugled
貼elje su zapravo 転udnja za posebnim zadovoljenjem tih dubljih
potreba. Netko je gladan i 転eli pizzu, treba mu odjelo i 転eli Armani,
treba ugled i kupuje BMW, itd
Potra転nja izra転ava 転elje za odreenim posebnim proizvodima koje su
odraz, mogucnosti i spremnosti da se kupe.
8. Ljudske 転elje i potrebe nije uvijek jednostavno razumjeti. Neki kupci
imaju potrebe kojih nisu uvijek svjesni, ili ih ispravno ne mogu iznijeti.
to zapravo znaci kada vam kupac zatra転i hotel za odmor, ili 邸tedljiv
auto ili atraktivni 邸ampon za kupanje..
Zato razlikujemo 5 osnovnih potreba: Izrecene potrebe (邸tedljiv auto),
stvarne potrebe ( kupac 転eli auto ciji su operativni tro邸kovi niski a ne
njegova pocetna cijena), neizrecene potrebe (kupac ocekuje dobar servis
i servisnu uslugu od prodavaca), iznenadnje (kupac 転eli da prodavac u
auto besplatno ugradi GPS navigaciju), tajne potrebe (kupac bi 転elio da
ga prijatelji vide i prepoznaju kao razumnog potro邸aca).
9. Dosta cesto se u javnosti negativno govori o marketingu kao
procesu koji stvara potrebe ili pojavi koja tjera ljude da
kupuju ono 邸to im ne treba
Marketeri ne kreiraju potrebe. Potrebe vec postoje. Marketeri
uz ostale dru邸tvene cinitelje utjecu na 転elje.
Marketeri mogu promovirati ideju da ce kupnja Mercedesa
utjecati na neciji pozitivan image i da ce kupnja Mercedesa
zadovoljiti neciju 転elju za dru邸tvenim ugledom, no nisu
marketeri oni koji su stvorili potrebu za dru邸tvenim ugledom.
10. Marketin邸ka ponuda je Kombinacija proizvoda, usluga, informacija
i iskustava koji su ponudeni na tr転i邸tu radi zadovoljavanja potrebe
ili 転elje
Proizvodi ljudi zadovoljavaju svoje potrebe i 転elje konzumiranjem
odreenih proizvoda ili usluga. Proizvode opcenito mo転emo
definirati kao sve 邸to se mo転e nekome ponuditi da zadovolji svoje
potrebe i 転elje.
Izraz proizvodi i usluge obicno se radi da bi se razlikovalo
opipljive-fizicke predmete od onih neopipljivih. Proizvode ne
kupujemo radi njih samih nego radi koristi usluga koje pru転aju.
11. to je sve predmet marketinga i tr転enja:
1. Proizvodi
2. Usluge
3. Eventi - dogaaji (sajmovi, koncerti, obljetnice kompanije itd..)
4. Iskustva (poduzeca kroz svoje upravljanje kreiraju ne samo proizvod vec I
iskustvo do転ivljaj njegove uporabe, Walt Disney)
5. Osobe marketing poznatih osoba
6. Mjesta marketing, regija, gradova i dr転ava
7. Prava razlicita vlasni邸tva vrijednosnih papira, obveznica, licence i sl, a sve
to je i predmet trgovanja i transakcija, pa nam i ovdje treba tr転i邸te I marketing
8. Organizacije ne samo poduzeca, kompanije vec i neprofitne ustanove,
muzeji, gradske uprave tako da potrebuju marketing da bi opfatile svoje ciljne
skupine)
9. Informacije informacija se takodje mo転e proizvesti i marketirati isto kao I
proizvod
10. Ideje neki proizvodi i usluge jesu platforme za plasiranje odreenih ideja
12. Kako potro邸aci biraju proizvode koji bi mogli zadovoljiti
njihovu potrebu ? Svaki kupac ce procijeniti vrijednost veceg
broja razlicitih proizvoda koji mogu zadovoljiti njegovu
potrebu i ostvariti njegove ciljeve. Kupci zatim u svojoj svijesti
rangiraju proizvode od najpo転eljnijeg do najmanje po転eljnog
porema odreenim vlastitim kriterijima. Onaj na vrhu liste ima
za njega najvecu vrijednost.
to je odreeni proizvod bli転i kupcevom idealnom proizvodu
to on za njega ima vecu vrijednost (korisnost).
13. Vrijednost, zadovoljstvo i kvaliteta su vodeca nacela pri izboru
proizvoda. Pri izboru proizvoda potro邸ac uzima u obzir
vrijednost koristi koje ocekuje da ce dobiti i cijenu + sve ostale
tro邸kove koje ima.
Vrijednost je procjena potro邸aca o ukupnom kapacitetu
proizvoda kojom on zadovoljava njegove ili njezine potrebe
Kupac ne izabire uvijek proizvod s najvi邸om vrijedno邸cu jer
uzima u obzir i druge elemente, posebno cijenu.
Kupci formiraju ocekivanja u svezi vrijednosti i zadovoljstva I
ukoliko su njihova ocekivanja ostvarena nastupa zadovoljstvo,
od cega zavisi stvaranje odnosa s kupcima
14. Da ljudi imaju potrebe i 転elje te da znaju odrediti vrijednosti bitna
je cinjenica li ne i dovoljna da definira marketing.
Marketing se javlja tek onda kada ljudi odluce zadovoljiti potrebe i
転elje na odreeni nacin, 邸to se naziva RAZMJENOM.
Razmjena je cin nabave 転eljenog proizvoda od nekog, nuenjem
necega zauzvrat
Kada je dogovor o razmjeni postignut tada govorimo o transakciji.
Transakcija je razmjena izmeu dviju strana koja ukljucuje
najmanje dvije vrijednosti, dogovorene uvjete, vrijeme dogovora te
mjesto dogovora.
Transfer se razlikuje od transakcije. U transferu osoba A daje osobi
B neku stvar, ali ne dobiva ni邸ta za uzvrat. Kod transakcije mora
dobiti adekvatnu stvar za uzvrat ili novac.
15. Pojam razmjene i transakcije vodi nas do TR貼ITA.
TR貼ITE se sastoji od svih potencijalnih kupaca koji dijele
odreenu potrebu ili 転elju I koji bi bili voljni i sposobni da se
anga転iraju u razmjeni da zadovolje tu potrebu i 転elju.
U marketingu prodavaci su industrija, a kupci cine tr転i邸ta
Pet osnovnih vrsta tr転i邸ta u suvremenim gospodarstvima su:
tr転i邸te resursa, tr転i邸teproizvoaca, tr転i邸te posrednika,
potro邸acka tr転i邸ta i vladina tr転i邸ta.
16. Marketing marketing je upravljanje tr転i邸tima u cilju
ostvarivanja potencijalne razmjene, a u svrhu ispunjavanja
potreba i 転elja ljudi.
Marketer je strana koja aktivnije tra転i razmjenu.
Potencijalni potro邸ac je osoba koju marketer identificira kao
osobu koja je voljna i sposobna ukljuciti se u razmjenu
vrijednosti
Glavni elementi marketin邸kog sustava su: tvrtka, konkurencija,
dobavljaci, marketin邸ki posrednici, tr転i邸te krajnjih potro邸aca, a
sve u uvjetima okru転enja.
17. Upravljanje marketingom se odnosi na primjenu
marketinga od strane marketera (tvrtke)
Upravljanje marketingom je umjetnost i znanost biranja
ciljnih tr転i邸ta i izgradnje profitabilnih odnosa s njima
Upravljanje marketingom ima zadatak utjecati na razinu,
timing i sastav potra転nje na nacin koji ce pomoci
organizaciji u postizanju ciljeva.
Proces upravljanja marketingom sadr転i analizu mogucnosti
tr転i邸ta, istra転ivanje i selekcioniranje ciljnih tr転i邸ta,
razvijanje marketing strategija, planiranje marketing
taktika i primjenu i kontrolu marketing napora.
18. Negativna potra転nja ako veci dio tr転i邸ta ne 転eli proizvod ili je
cak spreman platiti da ga izbjegne (za cijepljenjem,
stomatolo邸ke ili druge operacije). Potrebno je ustanoviti za邸to
tr転i邸te ne voli proizvod i redizajnirati marketin邸ki program.
Nedostatak potra転nje potro邸aci su nesvjesni ili
nezainteresirani za proizvod. Treba naci nacine spajanja koristi
proizvoda s prirodnim potrebama i interesima potencijalnih
potro邸aca.
Latentna potra転nja jaka potreba koja nije zadovoljena
postojecim proizvodima. Zadatak je izmjeriti velicinu
potencijalnog tr転i邸ta I razviti odgovarajuce proizvode i usluge
Opadajuca potra転nja pad potra転nje je prije ili kasnije
neizbje転an. Treba analizirati uzroke pada tr転i邸ta i putem
kreativnog remarketinga proizvoda preokrenuti pad potra転nje.
19. Nepravilna potra転nja potra転nja koja varira sezonski, dnevno ili
cak svakog sata, uzrokujuci preopterecenja ili neiskori邸tene
kapacitete (npr. javni prijevoz). Zadatak je, putem
sinkromarketinga, iznaci mijenjanje obrazaca potra転nje.
Puna potra転nja kada je obujam poslovanja zadovoljavajuci.
Zadatak je zadr転ati razinu potra転nje u skladu s promjenama
preferencija potro邸aca i konkurencijom
Prevelika potra転nja potra転nja iznad razinu koju organizacije
mogu prihvatiti. Putem demarketinga potra転nju je potrebno
privremeno ili stalno smanjiti (npr. povecanjem cijena ili
smanjivanjem promocije i usluga).
Nepo転eljna potra転nja to je potra転nja prema nepo転eljnim
proizvodima: alkohol, cigarete, droge. Provode se kampanje
dru邸tvenog marketinga kojima se nastoji promijeniti svijest ljudi
I smanjivanje dostupnosti proizvoda.
20. Upravljanje marketingom je svjesni napor u postizanju
転eljenih rezultata na tr転i邸tu koji se mo転e provoditi putem
razlicitih koncepcija filozofija poslovanja:
Koncepcija proizvodnje
koncepcija proizvoda,
Koncepcija prodaje
koncepcija marketinga,
koncepcija dru邸tvenog marketinga.
21. Koncepcija proizvodnje jedna je od najstarijih koncepcija kojom se
rukovode prodavaci.
U koncepciji proizvodnje pretpostavlja se da ce kupci potro邸aci
favorizirati one proizvode koji su raspolo転ivi i koji imaju niske
cijene. Uprava takve tvrtke koncentrira se na postizanje visoke
proizvodnosti i na 邸iroku distribuciju.
Brojni NO name proizvoaci elektronicke opreme pobornici su
filozofije povecaj proizvodnju i snizi cijenu, koju je prvi razvio
Henry Ford, u svezi razvoja tr転i邸ta automobila. Ford je ulo転io sav
svoj talent u masovnu proizvodnju automobila da bi snizio njihove
cijene. Brojne tvrtke orijentirane su na globalnom tr転i邸tu na ovakav
tip koncepcije, jer na taj nacin procjenjuju da mogu opstati.
22. U koncepciji proizvoda pretpostavlja se da ce potro邸aci favorizirati one proizvode koji
pru転aju najvecu kvalitetu, dostignuce i karakteristike. Mened転ment takvog poduzeca
usredotocuje svoju energiju na proizvodnju vrsnih proizvoda i njihovo stalno
pobolj邸anje.
Od svog osnivanja 1864. godine,tvrtka Elgin National Watch Company u転ivala je ugled
jednog od najboljih proizvoaca satova. Elgin je stavio naglasak na proizvodnju najboljih,
najkvalitetnijih satova. Njihova prodaja je zapravo cvjetala do 1958, kada su i tr転i邸te i
prodaja poceli opadati. to se zapravo dogodilo ? Ispostavilo se da je uprava bila tako
jako zaljubljena u svoje tradicionalne, elegantne, kvalitetne satove da nije zamijetila
promjene trendova na tr転i邸tu. Kupci su se izmijenili, 転eljeli su satove koji pokazuju
vrijeme, koji nisu preskupi, koji nisu savr邸eno tocni i koji ne moraju trajati cijeli 転ivot.
Kupci su takoer tra転ili sve vi邸e ostalih pogodnosti od satova, recimo da su otporni na
vodu ili udarce, da imaju 邸topericu i sl., a sve to Elginova uprava nije primijetila. Nitko
nije pratio tr転i邸te i 転elje i potrebe kupaca..
Koncepcija proizvoda mo転e voditi do marketin邸ke kratkovidnosti i pretjerane
koncentracije na proizvod a ne na stvarne potrebe i tr転i邸te. I kazali邸ta i simfonijski
orkestri i vlade, precesto vide samo sebe u ogledalu, dok bi zapravo trebale stalno
gledati kroz prozor.
23. Prema koncepciji prodaje potro邸aci, ako se prepuste sami sebi, u
pravilu nece kupiti dovoljno proizvoda ili usluga. Stoga se
organizacija-poduzece orijentirano na koncepciju prodaje orijentira
na agresivnu prodaju i jaki promotivni napor.
Od trenutka kada kupac ue u prodajni salon prodavac ga pocinje
psiholo邸ki obraivati. Nudi mu dodatne opcije, povoljnosti, bonuse,
uvjerava ga da je proizvod vec rezerviran i da se mora odmah odluciti
na kupnju, ili mu govori da je to jo邸 jedini preostali proizvod. Cilj je
da se kupac privoli i obradi te da kupi na brzinu.
Cilj marketinga naravno nije suzbiti prodaju. Prodaja je veoma bitna.
No prema koncepciji marketinga, cilj je da se tako dobro upozna
kupca i shvati koji mu proizvodi ili usluga odgovaraju, tako da se oni
sami prodaju. Idealno, marketing bi trebao rezultirati kupcem koji je
spreman kupiti.
24. Prema koncepciji marketinga, kljuc za postizanje ciljeva poduzeca
sastoji se u odreivanju potreba i 転elja ciljanih tr転i邸ta i od
konkurencije, uspje邸nijem i djelotvornijem transferu 転eljenih
zadovoljenja.
Koncepcija marketinga mo転e se izraziti na vi邸e slikovitih nacina:
Pronadi 転elje i ispuni ih,
Proizvodi ono 邸to mo転e邸 prodati,
Ne poku邸avaj prodati ono 邸to ne mo転e邸 proizvesti,
Voli kupca a ne proizvod,
Vi ste glavni.,
Neka bude po va邸oj 転elji.;
Prodaja se koncentrira na potrebe PRODAVACA, marketing se
koncentrira na potrebe KUPCA. Prodaja se bavi potrebom
prodavaca/proizvoaca da pretvori odreen proizvod ili uslugu u novac.
Marketing se bavi mi邸lju o zadovoljavanju potreba kupca
posredstvom odreenog proizvoda ili usluge.
25. Koncepcija marketinga dr転i da postizanje ciljeva organizacije
ovisi o uocavanju potreba i 転elja ciljnih tr転i邸ta te o pru転anju
転eljenih zadovoljstava na ucinkovitiji i djelotvorniji nacin nego
邸to to cini konkurencija
Koncepcija marketinga razmatra eksternointernu perspektivu i
zasniva se na cetiri smjernice: ciljno tr転i邸te, potrebe
potro邸aca, integrirani marketing i profitabilnost.
Ciljna tr転i邸ta polazi se od toga da nitko ne mo転e djelovati na
svakom tr転i邸tu te zadovoljiti svaciju potrebu. Stoga tvrtke
trebaju pa転ljivo definirati svoja tr転i邸ta i prema njima razviti
odgovarajuce marketin邸ke programe.
26. Potrebe potro邸aca potrebno je i shvatiti potrebe potro邸aca na
ciljnim tr転i邸tima. Ponekad potro邸aci nisu uvijek svjesni svojih
potreba, ne mogu ih izraziti ili imaju neke skrivene potrebe.
Tvrtke trebaju razumjeti stvarne potrebe potro邸aca I ponuditi
im rje邸enje njihove situacije, a sve to bolje od konkurencije.
Mo転emo napraviti razliku izmeu odgovarajuceg marketinga
(otkrivaju izra転enu potrebu i ispunjavaju je) I kreativnog
marketinga (otkriva i nudi rje邸enja koja potro邸aci nisu tra転ili).
Zadovoljenje potreba potro邸aca je kljucno za zadr転avanje
kupaca, 邸to je va転no jer privlacenje novih mo転e ko邸tati 5 puta
vi邸e od zadr転avanja postojecih.
27. Integrirani marketing podrazumijeva usklaeno djelovanje
cjelokupne tvrtke prema potro邸acima. Djeluje na dvije razine:
1. zajednicki trebaju djelovati sve funkcije marketinga
2. marketing treba biti koordiniran s ostalim odjelima unutar
poduzeca
Da bi se potaknuo timski rad tvrtke trebaju provoditi eksterni
(prema kupcima i ostalom okru転enju) i interni marketing
(prema djelatnicima: zapo邸ljavanje, 邸kolovanje i motiviranje
sposobnih djelatnika).
Profitabilnost konacna svrha marketing koncepcije je postici
ciljeve organizacije odnosno ostvariti profit.
28. Koncepcija dru邸tvenog marketinga
Smatra se da koncepcija marketinga nije odgovarajuca
filozofija npr. u odnosu na ekolo邸ko oneci邸cenje, nedostatak
resursa, svjetske gladi i siroma邸tva ili ponudu nezdravih
proizvoda. Stoga se predla転e humani marketing, ekolo邸ki
marketing, odnosno koncepcija dru邸tvenog marketinga
Koncepcija dru邸tvenog marketinga smatra da je zadatak
organizacije odreivanje potreba, 転elja i interesa ciljnih tr転i邸ta
te ispunjenje 転eljenog zadovoljstva efikasnije I ucinkovitije od
konkurencije i to na nacin kojim se 邸titi odnosno pobolj邸ava
ukupni boljitak potro邸aca I cjelokupnog dru邸tva.
29. Marketing primjenjuju tvrtke poslovnog sektora, u novije
vrijeme i tvrtke za pru転anje profesionalnih usluga: odvjetnici,
racunovoe, lijecnici i arhitekti.
Sve vi邸e se koristi u neprofitnom sektoru, npr. od strane
koled転a, bolnica, crkva ili umjetnickih grupa.
Takoer, marketing se sve vi邸e prihvaca globalno, a ne samo u
zapadnim zemljama.
30. U Marktingu naglavce, Al Ries i Jack Trout osobito nagla邸avaju da
kupce ne smijemo pridobivati ispunjavanjem njihovih 転elja, jer
cemo u protivnom morati poklanjati savr邸ene, presonificirane
proizvode. Naprotiv, sredina je negdje izmeu onoga 邸to nude
konkurenti i onoga 邸to 転ele kupci.
Svaki uspje邸an proizvod i posao na putu do uspjeha stvara i
prijatelje I neprijatelje. I ti neprijatelji ili uzroci neuspjeha va邸ih
konkurenata mogu postati kljuc necijeg uspjeha. Pri tome cak i
kljucni argument ne mora biti stvarno neko osobito pobolj邸anje.
Nekada je dovoljno u psiholo邸kom momentu kod kupaca pronaci
neki protuargument koji ce omoguciti lansiranje odreenog
proizvoda